Nakon što ste otvorili obrt i predali RPO obrazac u Poreznu upravu, dužni ste plaćati predujmove za paušalni porez i prirez. Predujmove plaćate na temelju iznosa koji ste u RPO obrascu upisali pod rubrikom „predviđeni dohodak“. Ovakav način plaćanja predujmova vrijedi samo u prvoj godini poslovanja, a paušalnim obrtima koji su za prethodnu poslovnu godinu predali PO-SD obrazac, predujmovi se obračunavaju na temelju primitaka koje ste evidentirali u PO-SD obrascu.

Preuzmite kalkulator paušalnog poreza

Iznos obračunatog paušalnog poreza i prireza uplaćuje se na uplatni račun poreza na dohodak grada/općine prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu obrtnika, uz oznaku modela uplate HR68, brojčane oznake poreza na dohodak koji se utvrđuje paušalno – 1449, te OIB-a fizičke osobe.

Stopu prireza i račun za uplatu poreza na dohodak i prireza za sve gradove i općine provjerite na službenim stranicama Porezne uprave klikom ovdje.

Primjer

Paušalni obrt iz Slatine započeo je obavljati djelatnost 12.3. i u obrascu RPO predvidio je dohodak u iznosu od 6.000 €.

Stopa prireza u gradu Slatini je 0%, a obrt je prema predviđenom dohotku svrstan u 1. porezni razred (od 0,00 do 11.300,00 €).

Ukupan porez za tekuću godinu iznosit će 152,55 €, a prirez (0%) 0,00 €. S obzirom da je obrt poslovanje započeo 12.3., vlasnik je dužan platiti predujmove paušalnog poreza i prireza za 2., 3. i 4. tromjesečje. Iznos predujma iznosit će 50,85 €.

Kako platiti predujmove provjerite u tablici ispod:

Primjer uplatnog računa odnosi se samo na grad Slatinu, za ostale gradove i općene broj uplatnog računa i iznos prireza možete pogledati ovdje.

Paušalni obrti koji su poslovali i u prethodnoj godini uplaćuju iznose predujmova na temelju primitaka evidentiranih u PO-SD obrascu. Podaci za uplatu i rokovi za plaćanje su jednaki kao u gore navedenom primjeru (primjer izrađen za paušalne obrtnike u Slatini), a iznos predujma ovisi o poreznom razredu.

Kao što smo već naveli u članku o porezima i doprinosima za paušalce (vidi ovdje), paušalni porez na dohodak plaća se na osnovu ukupnih godišnjih primitaka, a iznosi su raspoređeni u 5 razreda.

Članak je napisan 03.01.2025. te su moguće naknadne izmjene zakona i propisa.

Vlasnici paušalnih obrta koji u isto vrijeme rade kod drugog poslodavca, odnosno obrt im je drugi izvor prihoda, plaćaju doprinose po osnovi druge djelatnosti. Na primjer, zaposleni ste na puno radno vrijeme u poduzeću X, a uz posao ste otvorili paušalni obrt kako bi zaradili koju dodatnu kunu za život. Razlika u ovom slučaju u odnosu na paušalce kojima je to jedina djelatnost je što se ovdje doprinosi plaćaju godišnje. U nastavku saznaj koliki su doprinosi u 2025. godini po osnovi druge djelatnosti, te kako platiti doprinose.

Godišnji doprinosi u 2025. godini po osnovi druge djelatnosti

Ako je vlasnik osiguranik samo I. stupa, tada se za I. stup obračunava stopa od 10%.

Ako je osiguranik MO I. i II. stupa, tada se obračunava I. stup po stopi 7,5%, a II. stup po stopi od 2,5%.

U nastavku su navedene tablice i primjeri za osiguranike MO I. i II. stupa.

Kako platiti doprinose?

Kako smo već ranije naveli, doprinose plaćate na osnovu rješenja izdanog od strane Porezne uprave, a u kojem je navedeno i dospijeće plaćanja. U nastavku je naveden primjer u kojem možete vidjeti upute za plaćanje doprinosa. Ovaj primjer se odnosi samo na vlasnike paušalnih obrta koji plaćaju doprinose po osnovi druge djelatnosti, odnosno uz radni odnos. U primjeru je opisan slučaj kada osiguranik plaća MO I. i II. stup.

Nakon zaprimljenog rješenja od Porezne uprave obrtnik je dužan u roku dospijeća uplatiti iznos od 401,64 € za doprinose u 2025. godini (2. razred na osnovu visine ostvarenih primitaka u PO-SD obrascu).

Članak je ažuriran 03.01.2025. te su moguće naknadne izmjene zakona i propisa.

Porezna uprava od početka 2020. godine provodi pojačane kontrole paušalnih obrta, a s ciljem otkrivanja prikrivenog radnog odnosa. Prema iskustvima paušalnih obrtnika s kojima sam imao prilike raditi, porezna je na njihovim vratima bila već u prvih nekoliko dana od registracije obrta. Isto tako, porezni inspektori kontroliraju i obrte koji su registrirani prije 2020. godine, od kada su krenule pojačane kontrole. U medijima smo često imali priliku čitati da se prikriveni radni odnos najviše pojavljuje u IT sektoru.

Koji je motiv ovih kontrola navodi Porezna uprava na svojim službenim stranicama: „Naime u određenim slučajevima umjesto sklapanja ugovora o nesamostalnom radu, potiče se osnivanje obrta koji dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu te se naknade za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada isplaćuju kroz isplate prema paušalnom obrtu. Takva postupanja, motivirana isključivo kako bi se iskoristio način obračuna namijenjen paušalnim obrtnicima unatoč postojanju obilježja nesamostalnog rada, predstavljaju korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona.“ (izvor: porezna -uprava.hr)

Što se točno smatra prikrivenim radnim odnosom i kako ga porezni inspektori kontroliraju donosim u nastavku članka.

Zakonska regulativa

Kako bi skratili priču i skoncentrirali se na najvažnije, u nastavku ću navesti zakone i pravilnik koji reguliraju ovo područje te članke u kojima su detalji, za one koji žele znati više.

Ovu problematiku definiraju dva zakona:

• Opći porezni zakon, članak 12. a (Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona)
• Zakon o porezu na dohodak, članak 27. a (Obilježja nesamostalnog rada).

Nastavno na gore navedene zakone, Pravilnik o porezu na dohodak u članku 32. detaljno definira koji su to kriteriji za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada.

Koje su posljedice kada se utvrdi prikriveni radni odnos i tko plaća kaznu?

Ako vam se utvrdi prikriveni radni odnos prema kriterijima koji su navedeni u nastavku ovog bloga, posljedice ćete snositi vi kao paušalni obrtnik. A „poslodavac“ (tvrtka koja vam je platila za posao – dalje u tekstu „poslodavac“) je jamac platac, odnosno od njega se naplaćuje kazna u slučaju da se Porezna ne može naplatiti od vas.

Porezna uprava će vam, ukoliko se utvrdi da ste u prikrivenom radnom odnosu, izdati rješenje u kojem će biti naveden iznos primitaka koji vam je isplaćen od „poslodavca“, a koji se smatra da je plaćen za nesamostalni rad. Na taj iznos će vam se naplatiti javna davanja kao da ste u radnom odnosu. Konkretan način obračuna javnih davanja opisan je u Pravilniku o porezu na dohodak u člancima 32.j i 32.k.

Kako se utvrđuje prikriveni radni odnos?

Tri su kriterija kojima se utvrđuju obilježja nesamostalnog rada, a to su: kontrola ponašanja, financijska kontrola i odnos stranaka. U nastavku su navedeni svi elementi ova tri kriterija (elementi kriterija su definirani u Pravilniku o porezu na dohodak, člancima 32.f, 32.g i 32.h):

Kontrola ponašanja

1. određuje li poslodavac posloprimcu mjesto obavljanja posla neovisno o tome što se isti može obavljati i na drugom mjestu
2. daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao
3. određuje li poslodavac posloprimcu vrijeme, mjesto ili način obavljanja posla
4. vodi li poslodavac evidenciju radnog vremena za posloprimca
5. nadzire li poslodavac dinamiku izvršenja posla ili zahtjeva izvještaje o izvršenju posla
6. koristi li posloprimac opremu i sredstava za rad poslodavca
7. obučava li poslodavac posloprimca o načinu izvršavanja posla

Financijska kontrola

1. usmjerava li i/ili ugovara, odnosno nadoknađuje li poslodavac poslovne i putne troškove posloprimca
2. ulaže li poslodavac u opremu, alate i materijale posloprimca
3. određuje li poslodavac proizvode i usluge koje posloprimac koristi u izvršenju posla
4. kontrolira li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na tržištu
5. obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim vremenskim razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima

Odnos stranaka

1. sklapaju li poslodavac i posloprimac ugovor koji po svojim bitnim obilježjima ima obilježja ugovora o radu
2. pruža li poslodavac posloprimcu naknade troškova koja su tipična obilježja nesamostalnog rada (godišnji odmor, naknade za bolovanje ili druga prava vezana uz nesamostalni rad)
3. koje je razdoblje trajanja posla te je li to trajanje posla vezano za provedbu određenog projekta ili više projekta u nizu
4. u kojoj mjeri posao koji obavlja posloprimac predstavlja redovno poslovanje poslodavca
5. može li posloprimac raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica
6. je li uobičajeno za poslovanje u djelatnosti isplatitelja primitka da određene poslove na taj način traži na tržištu

NAPOMENA: Prema članku 32.i Pravilnika u porezu na dohodak, porezni inspektori osim gore navedenih kriterija mogu donijeti prosudbu o obilježjima nesamostalnog rada i na osnovu kriterija koji nisu navedeni u Pravilniku, čime se poreznim inspektorima daje diskrecijska sloboda prilikom donošenja te ocjene.

Postupak provjere obilježja nesamostalnog rada Porezna uprava će pokrenuti na način da vam uputi poziv da popunite „Upitnik NR“. Upitnik NR možete preuzeti ovdje​.

Zaključak

Ukoliko imate više poslovnih partnera, plan poslovanja, vlastita sredstva za rad i poslujete s više klijenata te nemate klijenta od kojeg vam dolazi 50% ili više ukupnih primitaka, ne bi trebali strahovati. U svakom slučaju, prilikom sklapanja ugovora s klijentima vodite brigu o gore navedenim kriterijima, kako se ne bi dogodilo da nenamjerno sklopite ugovorne odnose koji imaju obilježja nesamostalnog rada.

Članak je ažuriran 24.01.2023. te su moguće naknadne izmjene propisa.

Pročitajte i ostale članke o paušalnim obrtima:

• Paušalni porez i mjesečni doprinosi za paušalce
• Kako platiti paušalni porez i prirez
• Plaćanje doprinosa – paušalni obrtnici