Planirate otvoriti nešto svoje i niste sigurni koliki su troškovi poslovanja paušalnog obrta u odnosu na trgovačka društva i obrte “dohodaše”? U nastavku vam donosimo informaciju o tome koliko iznose porez i doprinosi za paušalne obrte. Ova vrsta obrta postaje sve zanimljivija poduzetnicima početnicima upravo zbog troškova poslovanja i jednostavnosti računovodstva, a saznajte i zašto.

Obrti mogu biti paušalno oporezivani ukoliko ispunjavaju sljedeće uvjete:

• da nije obveznik poreza na dodanu vrijednost
• da u prethodnom poreznom razdoblju od djelatnosti nije ostvario ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a (60.000,00 €)

Ukoliko tijekom poreznog razdoblja prestane jedan od gore navedenih uvjeta, Porezna uprava ukinut će doneseno rješenje o plaćanju paušalnog iznosa i donijeti će rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. U tom slučaju imate obvezu vođenja poslovnih knjiga.

Iznosi godišnjeg paušalnog poreza na dohodak

Godišnji paušalni porez na dohodak raspoređen je u 5 razreda prema ostvarenim ukupnim primicima. Razredi su navedeni u tablici ispod:

Obrtnici koji samostalne djelatnosti obavljaju na području Grada Vukovara, na potpomognutim područjima I skupine i na otocima prve skupine, plaćaju godišnji paušalni porez u visini od 25% godišnjeg paušalnog poreza na dohodak.

Doprinosi za paušalne obrte

Obrtnici paušalisti kojima je to jedino zanimanje (samozaposleni u obrtu) obveznici su plaćati doprinose za obvezna osiguranja po slijedećim stopama:

• za mirovinsko osiguranje
  • a) samo I stup – 20%
  • b) I i II stup – 15% i 5%
• za osnovno zdravstveno osiguranje – 16,5%

Doprinosi za paušalne obrte u 2023. godini navedeni su u tablici ispod:

Iznosi obveznih doprinosa odnose se na samozaposlene osobe u obrtu. Za obrtnike koji plaćaju doprinose po osnovi druge djelatnosti (zaposleni kod drugog poslodavca), iznose doprinosa pogledajte ovdje.

Kako se plaćaju mjesečni doprinosi pročitajte ovdje.

Kako platiti paušalni porez i prirez možete vidjeti ovdje.

Nakon što ste otvorili obrt i predali RPO obrazac u Poreznu upravu, dužni ste plaćati predujmove za paušalni porez i prirez. Predujmove plaćate na temelju iznosa koji ste u RPO obrascu upisali pod rubrikom „predviđeni dohodak“. Ovakav način plaćanja predujmova vrijedi samo u prvoj godini poslovanja, a paušalnim obrtima koji su za prethodnu poslovnu godinu predali PO-SD obrazac, predujmovi se obračunavaju na temelju primitaka koje ste evidentirali u PO-SD obrascu.

Preuzmite kalkulator paušalnog poreza

Iznos obračunatog paušalnog poreza i prireza uplaćuje se na uplatni račun poreza na dohodak grada/općine prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu obrtnika, uz oznaku modela uplate HR68, brojčane oznake poreza na dohodak koji se utvrđuje paušalno – 1449, te OIB-a fizičke osobe.

Stopu prireza i račun za uplatu poreza na dohodak i prireza za sve gradove i općine provjerite na službenim stranicama Porezne uprave klikom ovdje.

Primjer

Paušalni obrt iz Slatine započeo je obavljati djelatnost 12.3. i u obrascu RPO predvidio je dohodak u iznosu od 6.000 €.

Stopa prireza u gradu Slatini je 0%, a obrt je prema predviđenom dohotku svrstan u 1. porezni razred (od 0,00 do 11.300,00 €).

Ukupan porez za tekuću godinu iznosit će 152,55 €, a prirez (0%) 0,00 €. S obzirom da je obrt poslovanje započeo 12.3., vlasnik je dužan platiti predujmove paušalnog poreza i prireza za 2., 3. i 4. tromjesečje. Iznos predujma iznosit će 50,85 €.

Kako platiti predujmove provjerite u tablici ispod:

Primjer uplatnog računa odnosi se samo na grad Slatinu, za ostale gradove i općene broj uplatnog računa i iznos prireza možete pogledati ovdje.

Paušalni obrti koji su poslovali i u prethodnoj godini uplaćuju iznose predujmova na temelju primitaka evidentiranih u PO-SD obrascu. Podaci za uplatu i rokovi za plaćanje su jednaki kao u gore navedenom primjeru (primjer izrađen za paušalne obrtnike u Slatini), a iznos predujma ovisi o poreznom razredu.

Kao što smo već naveli u članku o porezima i doprinosima za paušalce (vidi ovdje), paušalni porez na dohodak plaća se na osnovu ukupnih godišnjih primitaka, a iznosi su raspoređeni u 5 razreda.

Članak je napisan 03.01.2025. te su moguće naknadne izmjene zakona i propisa.

Paušalni obrtnici dužni su do 15. u mjesecu platiti doprinose za prethodni mjesec. U slučaju da ste s djelatnosti započeli tijekom mjeseca, na primjer 10. u mjesecu, doprinosi u paušalnom obrtu plaćaju se samo za dio mjeseca. Ukoliko ne znate koliko iznose mjesečni doprinosi za paušalce, pripremili smo za vas 2 članka u kojima možete pronaći sve informacije:

• Saznaj koliki su troškovi paušalnog poreza i mjesečnih doprinosa za paušalce
• Imaš paušalni obrt i zaposlen si kod drugog poslodavca? – Saznaj kolike doprinose ćeš plaćati

U nastavku donosimo podatke za plaćanje doprinosa i primjer plaćanja mjesečnog doprinosa za paušalnog obrtnika.

Plavi ured izradio je kalkulator doprinosa za paušaliste u 2023. godini koji vam može pomoći prilikom izračuna doprinosa. Kalkulator možete preuzeti ovdje.

Članak je napisan 03.01.2025. te su moguće naknadne izmjene propisa. Iznosi doprinosa koji su navedeni u primjeru odnose se na važeće doprinose za 2024. godinu

Možda će vas zanimati:

Kako se plaća paušalni porez i prirez

Vlasnici paušalnih obrta koji u isto vrijeme rade kod drugog poslodavca, odnosno obrt im je drugi izvor prihoda, plaćaju doprinose po osnovi druge djelatnosti. Na primjer, zaposleni ste na puno radno vrijeme u poduzeću X, a uz posao ste otvorili paušalni obrt kako bi zaradili koju dodatnu kunu za život. Razlika u ovom slučaju u odnosu na paušalce kojima je to jedina djelatnost je što se ovdje doprinosi plaćaju godišnje. U nastavku saznaj koliki su doprinosi u 2025. godini po osnovi druge djelatnosti, te kako platiti doprinose.

Godišnji doprinosi u 2025. godini po osnovi druge djelatnosti

Ako je vlasnik osiguranik samo I. stupa, tada se za I. stup obračunava stopa od 10%.

Ako je osiguranik MO I. i II. stupa, tada se obračunava I. stup po stopi 7,5%, a II. stup po stopi od 2,5%.

U nastavku su navedene tablice i primjeri za osiguranike MO I. i II. stupa.

Kako platiti doprinose?

Kako smo već ranije naveli, doprinose plaćate na osnovu rješenja izdanog od strane Porezne uprave, a u kojem je navedeno i dospijeće plaćanja. U nastavku je naveden primjer u kojem možete vidjeti upute za plaćanje doprinosa. Ovaj primjer se odnosi samo na vlasnike paušalnih obrta koji plaćaju doprinose po osnovi druge djelatnosti, odnosno uz radni odnos. U primjeru je opisan slučaj kada osiguranik plaća MO I. i II. stup.

Nakon zaprimljenog rješenja od Porezne uprave obrtnik je dužan u roku dospijeća uplatiti iznos od 401,64 € za doprinose u 2025. godini (2. razred na osnovu visine ostvarenih primitaka u PO-SD obrascu).

Članak je ažuriran 03.01.2025. te su moguće naknadne izmjene zakona i propisa.

Porezna uprava od početka 2020. godine provodi pojačane kontrole paušalnih obrta, a s ciljem otkrivanja prikrivenog radnog odnosa. Prema iskustvima paušalnih obrtnika s kojima sam imao prilike raditi, porezna je na njihovim vratima bila već u prvih nekoliko dana od registracije obrta. Isto tako, porezni inspektori kontroliraju i obrte koji su registrirani prije 2020. godine, od kada su krenule pojačane kontrole. U medijima smo često imali priliku čitati da se prikriveni radni odnos najviše pojavljuje u IT sektoru.

Koji je motiv ovih kontrola navodi Porezna uprava na svojim službenim stranicama: „Naime u određenim slučajevima umjesto sklapanja ugovora o nesamostalnom radu, potiče se osnivanje obrta koji dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu te se naknade za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada isplaćuju kroz isplate prema paušalnom obrtu. Takva postupanja, motivirana isključivo kako bi se iskoristio način obračuna namijenjen paušalnim obrtnicima unatoč postojanju obilježja nesamostalnog rada, predstavljaju korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona.“ (izvor: porezna -uprava.hr)

Što se točno smatra prikrivenim radnim odnosom i kako ga porezni inspektori kontroliraju donosim u nastavku članka.

Zakonska regulativa

Kako bi skratili priču i skoncentrirali se na najvažnije, u nastavku ću navesti zakone i pravilnik koji reguliraju ovo područje te članke u kojima su detalji, za one koji žele znati više.

Ovu problematiku definiraju dva zakona:

• Opći porezni zakon, članak 12. a (Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona)
• Zakon o porezu na dohodak, članak 27. a (Obilježja nesamostalnog rada).

Nastavno na gore navedene zakone, Pravilnik o porezu na dohodak u članku 32. detaljno definira koji su to kriteriji za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada.

Koje su posljedice kada se utvrdi prikriveni radni odnos i tko plaća kaznu?

Ako vam se utvrdi prikriveni radni odnos prema kriterijima koji su navedeni u nastavku ovog bloga, posljedice ćete snositi vi kao paušalni obrtnik. A „poslodavac“ (tvrtka koja vam je platila za posao – dalje u tekstu „poslodavac“) je jamac platac, odnosno od njega se naplaćuje kazna u slučaju da se Porezna ne može naplatiti od vas.

Porezna uprava će vam, ukoliko se utvrdi da ste u prikrivenom radnom odnosu, izdati rješenje u kojem će biti naveden iznos primitaka koji vam je isplaćen od „poslodavca“, a koji se smatra da je plaćen za nesamostalni rad. Na taj iznos će vam se naplatiti javna davanja kao da ste u radnom odnosu. Konkretan način obračuna javnih davanja opisan je u Pravilniku o porezu na dohodak u člancima 32.j i 32.k.

Kako se utvrđuje prikriveni radni odnos?

Tri su kriterija kojima se utvrđuju obilježja nesamostalnog rada, a to su: kontrola ponašanja, financijska kontrola i odnos stranaka. U nastavku su navedeni svi elementi ova tri kriterija (elementi kriterija su definirani u Pravilniku o porezu na dohodak, člancima 32.f, 32.g i 32.h):

Kontrola ponašanja

1. određuje li poslodavac posloprimcu mjesto obavljanja posla neovisno o tome što se isti može obavljati i na drugom mjestu
2. daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao
3. određuje li poslodavac posloprimcu vrijeme, mjesto ili način obavljanja posla
4. vodi li poslodavac evidenciju radnog vremena za posloprimca
5. nadzire li poslodavac dinamiku izvršenja posla ili zahtjeva izvještaje o izvršenju posla
6. koristi li posloprimac opremu i sredstava za rad poslodavca
7. obučava li poslodavac posloprimca o načinu izvršavanja posla

Financijska kontrola

1. usmjerava li i/ili ugovara, odnosno nadoknađuje li poslodavac poslovne i putne troškove posloprimca
2. ulaže li poslodavac u opremu, alate i materijale posloprimca
3. određuje li poslodavac proizvode i usluge koje posloprimac koristi u izvršenju posla
4. kontrolira li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na tržištu
5. obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim vremenskim razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima

Odnos stranaka

1. sklapaju li poslodavac i posloprimac ugovor koji po svojim bitnim obilježjima ima obilježja ugovora o radu
2. pruža li poslodavac posloprimcu naknade troškova koja su tipična obilježja nesamostalnog rada (godišnji odmor, naknade za bolovanje ili druga prava vezana uz nesamostalni rad)
3. koje je razdoblje trajanja posla te je li to trajanje posla vezano za provedbu određenog projekta ili više projekta u nizu
4. u kojoj mjeri posao koji obavlja posloprimac predstavlja redovno poslovanje poslodavca
5. može li posloprimac raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica
6. je li uobičajeno za poslovanje u djelatnosti isplatitelja primitka da određene poslove na taj način traži na tržištu

NAPOMENA: Prema članku 32.i Pravilnika u porezu na dohodak, porezni inspektori osim gore navedenih kriterija mogu donijeti prosudbu o obilježjima nesamostalnog rada i na osnovu kriterija koji nisu navedeni u Pravilniku, čime se poreznim inspektorima daje diskrecijska sloboda prilikom donošenja te ocjene.

Postupak provjere obilježja nesamostalnog rada Porezna uprava će pokrenuti na način da vam uputi poziv da popunite „Upitnik NR“. Upitnik NR možete preuzeti ovdje​.

Zaključak

Ukoliko imate više poslovnih partnera, plan poslovanja, vlastita sredstva za rad i poslujete s više klijenata te nemate klijenta od kojeg vam dolazi 50% ili više ukupnih primitaka, ne bi trebali strahovati. U svakom slučaju, prilikom sklapanja ugovora s klijentima vodite brigu o gore navedenim kriterijima, kako se ne bi dogodilo da nenamjerno sklopite ugovorne odnose koji imaju obilježja nesamostalnog rada.

Članak je ažuriran 24.01.2023. te su moguće naknadne izmjene propisa.

Pročitajte i ostale članke o paušalnim obrtima:

• Paušalni porez i mjesečni doprinosi za paušalce
• Kako platiti paušalni porez i prirez
• Plaćanje doprinosa – paušalni obrtnici

Sustav PDV-a je poduzetnicima početnicima često velika nepoznanica. Bilo da otvarate ili ste otvorili obrt ili trgovačko društvo, Zakon o PDV-u primjenjuje se na oba pravna oblika. U nastavku ovog članka ćemo vas na jednostavan način upoznati sa tri osnovne informacije o ulasku u sustav PDV-a.

Zakonom o PDV-u (članak 90.) je definiran pojam „Mali porezni obveznik“. Ovaj pojam odnosi se na sve pravne i fizičke osobe koje ne prelaze prag za ulazak u sustav PDV-a. Odnosno, mali porezni obveznik se smatra pravna ili fizička osoba koja nije obveznik PDV-a. Koji je prag za ulazak u sustav PDV-a i kako izaći iz sustava PDV-a pročitajte u nastavku.

1. Prag za ulazak u sustav PDV-a

Zakon o PDV-u definira prag za obvezni ulazak u sustav PDV-a koji iznosi 60.000,00 € (vrijednost isporučenih dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini).

Što sve ulazi u prag za ulazak u sustav PDV-a?

• Prag se odnosi na sva dobra i usluge koje ste isporučili, neovisno o tome plaćate li PDV prema naplaćenim ili izdanim računima.
• Isporuke koje su oslobođene obračuna PDV-a prema člancima 45. do 49. Zakona o PDV-u
• Isporuke nekretnina i transakcija prema članku 40., stavku 1., točka a) do g)

Državne potpore i poticaji te prihodi od prodane dugotrajne imovine ne uključuju se u prag za ulazak u sustav PDV-a. Isto tako, isporuke koje su oslobođene PDV-a (čl. 39. i čl.40. Zakona) nisu uključene u prag za ulazak u sustav PDV-a.

2. Upis u registar obveznika PDV-a

U slučaju da ste prešli prag od 60.000,00 € dužni ste u nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti Obrazac P-PDV, odnosno prijaviti se u registar obveznika PDV-a. U slučaju da se ne prijavite u registar obveznika PDV-a, a vrijednost isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini prešla je prag, Porezna uprava će to učiniti rješenjem po službenoj dužnosti.

Prelazak praga tijekom kalendarske godine

U slučaju da ste tijekom kalendarske godine prešli prag od 60.000,00 €, dužni ste se do 15. dana sljedećeg mjeseca prijaviti se u registar obveznika PDV-a. Na primjer, ako ste prag prešli 20.5., postajete obveznik PDV-a od 1.6., a dužni ste se prijaviti u registar obveznika PDV-a najkasnije do 15.6.

Dobrovoljan ulazak u sustav PDV-a

Kao porezni obveznik možete u sustav PDV-a ući i dobrovoljno, iako niste prešli prag koji je propisan Zakonom o PDV-u. To možete učiniti na način da podnesete zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a (u Poreznoj upravi predajete Obrazac P-PDV). U tom slučaju, obveznik PDV-a postajete s danom podnošenja zahtjeva za upis u registar obveznika PDV-a. Prije ovog koraka važno je znati da se u tom slučaju obvezujete sljedeće tri kalendarske godine biti u sustavu PDV-a.

3. Kako izaći iz sustava PDV-a

Ako ste obveznik PDV-a postali po sili zakona, možete izaći iz sustava PDV-a. Izaći možete ako ste u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarili manje od 60.000,00 € vrijednosti oporezivih isporuka. Na primjer u 2021. godini ste prešli prag od 60.000,00 € i ušli ste u sustav PDV-a po sili zakona, a u 2022. do kraja godine ostvarili ste oporezive isporuke u iznosu koji je manji od 60.000,00 €. Kada izlazite iz sustava PDV-a dužni ste u Poreznoj upravi predati zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a i to najkasnije do 15. siječnja.

Ako ste obveznik PDV-a prethodno postali dobrovoljno, mora proći rok od 3 kalendarske godine prije nego što budete u mogućnosti predati zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a. Naravno, u ovom slučaju preduvjet je i to da u prethodnoj kalendarskoj godini niste prešli prag od 60.000,00 €.

Zanimaju vas slični članci na temu poslovanja obrta? Pronađite sve članke ovdje.